Najčešće ozljede na skijanju i kako ih izbjeći

Skijanje je izvrstan način rekreacije i boravka u prirodi, ali nosi i rizik od ozljeda. Dobra je vijest da se mnoge od ovih ozljeda mogu spriječiti: pravilnom pripremom tijela, odgovarajućom opremom i svjesnim ponašanjem na stazi. U nastavku slijedi pregled najčešćih ozljeda u skijanju, kako nastaju i, što je najvažnije, praktične preporuke o tome kako ih izbjeći.

Najčešće ozljede - što se najčešće događa na stazi?

1. Ozljede koljena (posebno ligamenata - ACL / MCL)

Koljeno je najčešće ozlijeđeni dio tijela kod skijaša. Ozljede ligamenata, posebno prednjeg križnog ligamenta (ACL) i medijalnog kolateralnog ligamenta (MCL), predstavljaju značajan dio teških ozljeda u skijanju. Rupture ACL-a često prate ozljede meniskusa i mogu zahtijevati kirurško liječenje i dugotrajnu rehabilitaciju. Studije pokazuju da su ozljede koljena najčešće u alpskom skijanju.

2. Ozljeda skijaškog palca (ozljeda UCL-a) i ozljede šake/zapešća

Ozljeda ulnarnog kolateralnog ligamenta palca (tzv. skijaški palac) jedna je od najčešćih ozljeda gornjih ekstremiteta tijekom skijanja i obično se događa tijekom pada dok skijaš drži štap - palac je prisiljen izvršiti abdukciju. Prevalencija varira u različitim studijama, ali skijaški palac često se visoko kotira među ozljedama skijaša.

3. Ozljede glave i mozga

Iako većina padova rezultira lakšim ozljedama glave, javljaju se i teške traumatske ozljede - posebno u sudarima s drugim skijašima, drvećem ili pri prevelikim brzinama. Brojne studije pokazuju da nošenje kacige smanjuje rizik od lakših i umjerenih ozljeda glave, iako kaciga ne eliminira sve vrste teških ozljeda.

4. Prijelomi, ozljede potkoljenice i prsnog koša

Padovi velike energije mogu dovesti do prijeloma (potkoljenice, podlaktice, rebara). Srećom, poboljšanja u dizajnu skija i cipela u posljednjim desetljećima smanjila su učestalost nekih vrsta ozbiljnih ozljeda (npr. prijeloma potkoljenice), ali rizik postoji i treba ga shvatiti ozbiljno.

Zašto su najčešće ozljede koljena?

Prilikom skijanja, koljeno je izloženo rotacijskim i valgusnim silama (rotacija + sila prema unutra). Tijekom pada, ako se vez iznenada ne otpusti pravilno, torzija može preopteretiti ligamente što dovodi do ruptura (najčešće ACL). Nepravilan položaj tijela, umor, neprimjerena brzina i "rub hvatanja" (noga se zaglavi u snijegu) česti su okidači. Moderni dizajn vezova smanjuje rizik, ali samo ako su pravilno podešeni.

Provjerene metode PREVENCIJE - što konkretno učiniti?

1. Pravilno podešavanje i provjera skijaških vezova

Neotpuštanje vezova tijekom pada značajno povećava rizik od ozljeda donjih udova. Zato je ključno da su vezovi pravilno podešeni prema težini, visini, razini iskustva i vrsti vožnje. Preporučuje se redovita servisna provjera i test funkcionalnosti vezova svake sezone ili nakon ozbiljnog pada. Studije pokazuju da neotpuštanje vezova neposredno prije ozljede povećava rizik od ozljede noge.

2. Nošenje zaštitne opreme (kaciga obavezna, ojačane rukavice korisne)

Kaciga značajno smanjuje rizik od lakših i umjerenih ozljeda glave te smanjuje broj ogrebotina i posjekotina. Iako ne sprječava sve teške ozljede mozga, studije pokazuju smanjenje ozljeda nošenjem kacige. Kod rukavica, ojačani dijelovi oko palca i bolja ergonomija palica pomažu u smanjenju ozljeda šake i palca.

3. Odgovarajuća oprema

Skijaške cipele koje dobro pristaju smanjuju neželjenu rotaciju stopala u odnosu na list, skije odgovarajuće duljine i profila olakšavaju kontrolu. Starija ili neprikladna oprema može povećati rizik od padova i ozljeda. Moderni sustavi i standardi za vezove i cipele također igraju ulogu u prevenciji.

4. Prilagođavanje brzine

Tehnika skijanja mora odgovarati terenu i osobnoj razini. Poštujte pravila staze, izbjegavajte pretjerane brzine i agresivne manevre u područjima s drugim skijašima. Pohađajte barem početnu ili naprednu poduku - pravilna tehnika pada i upravljanje skijama smanjuju ozljede.

5. Specifična priprema tijela (snaga, ravnoteža, neuromuskularni trening)

Snažni mišići bedara, posebno kvadricepsi i tetive koljena, te stabilni mišići kuka i trupa smanjuju opterećenje koljena tijekom rotacijskih sila. Dokazano je da programi neuromuskularnog treninga (ravnoteža, propriocepcija, pliometrija) smanjuju rizik od ozljeda prednjeg križnog ligamenta u sportu i mogu se prilagoditi skijašima. Redovita sezonska priprema i specifične vježbe mogu značajno smanjiti rizik od ozljeda.

6. Ne ignorirajte umor i loše uvjete

Umor povećava mogućnost loših odluka i "težih" padova. Također, loša vidljivost, tvrdi snijeg ili nepredvidivi uvjeti povećavaju rizik. Prilagodite plan i trajanje dana na stazi vlastitom stanju i vremenskim uvjetima.

7. Ispravna upotreba štapova i tehnike pada

Kako ne biste nasilno izvlačili palac pri padu (skijaški palac), dobro je naučiti ispravnu tehniku ​​pada i kako držati štap. Moderni štapovi sa sigurnosnim pojasom i rukavice sa zaštitnim ojačanjem također štite palac.

Što učiniti ako dođe do ozljede (prve mjere i kada potražiti stručnu pomoć)

1. Odmah prestanite skijati i procijenite stanje.

Ako postoji jaka bol, deformacija, nemogućnost podnošenja težine ili poremećaj osjeta — nemojte pokušavati "nastaviti" skijanje. Potrebna je medicinska procjena.

2. Prva pomoć (RICE/PRICE pristup za akutne ozljede):

Protection (zaštita, imobilizacija)

Rest (odmor, mirovanje),

Ice (led - smanjiti će oteklinu),

Compression (elastični zavoj),

Elevation (podići ozlijeđeni ud).

Za neke ozljede (npr. moguća ruptura ACL-a) trebali biste izbjegavati nepotrebno naprezanje i što prije potražiti ortopeda/traumatologa radi pregleda i dijagnoze (klinički pregled + rendgenska snimka ili magnetska rezonancija).

3. Specifično za koljeno i ACL:

Ako sumnjate na rupturu ACL-a (iznenadna bol, "pucanje" u koljenu, brzo oticanje, nestabilnost), potrebna je hitna ortopedska procjena i obično magnetska rezonancija (MR) kako bi se potvrdilo i planiralo liječenje (konzervativno ili kirurško). Dugoročni ishod ovisi o težini ozljede, dobi i razini aktivnosti pacijenta.

4. Skijaški palac (ozljeda palca):

Manja uganuća često se liječe konzervativno imobilizacijom i rehabilitacijom, dok potpune rupture često zahtijevaju operaciju i naknadnu fizikalnu terapiju. Rana dijagnoza i pravilno liječenje smanjuju trajne funkcionalne probleme.

Kako vam ortopedska Poliklinika Ivković može pomoći?

Ako dođe do ozljede pri skijanju, ključna je pravovremena ortopedska procjena i pravilno vođena rehabilitacija. U Poliklinici Ivković pružamo:

- profesionalnu ortopedsku dijagnostiku,

- planove liječenja i rehabilitacije,

- savjete o prevenciji i pripremi za novu sezonu.

Ako ste pretrpjeli ozljedu ili želite preventivnu procjenu prije skijaške sezone — kontaktirajte nas za pregled i prilagođeni plan.

Zaključak

Skijanje može biti dugotrajan i siguran izvor užitka ako se pridržavamo nekoliko jednostavnih pravila: pravilna priprema tijela, odgovarajuća i servisirana oprema, poštivanje staze i uvjeta te svjesno upravljanje rizikom. Najčešće ozljede - koljena, palca i glave - mogu se uvelike spriječiti primjenom gore navedenih mjera. Ako do ozljede ipak dođe, pravovremena ortopedska procjena i adekvatan tretman značajno utječu na oporavak i povratak aktivnostima.

Ako imate dodatnih pitanja ili želite zakazati ortopedski pregled nakon ozljede, obratite se Poliklinici Ivković - na raspolaganju vam je stručna pomoć i individualni plan oporavka.

‍